Temelji mudrosti o uređenju svijeta – djelo Hasana Kafije Pruščaka o društvenim problemima

0
Izvor: El-Kalem

Djelo „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“ se bavi razlozima koji su doveli Carstvo u situaciju u kakvoj se tada nalazilo, a pisanjem ovog djela pokušava doći do pronalska rješenja problema. Kafija u svom djelu nikada ne izuzima ulogu religije u društvu, jer on sebe smatra iskrenim vjernikom i ljubiteljem starina. Prevedeno je i na brojne evropske jezike, njemački, mađarski, a prije svega na francuski još 1732. godine.

U osnovi njegovog djela je kritika društva, i sistema koji funkcioniše u tom periodu. On društvo dijeli na četiri staleža: vojsku, mudrace, poljoprivrednike i zanatlije i trgovce zajedno. Njegove kritike su najčešće uperene protiv predstavnika visokog staleža, paša, vojnih komadanata, vezira nerijetko i vladara. On svoje stavove nikada ne iznosi u potpunosti, iz razloga što se zbog ideja oko reformisanja društva i države vrlo lako moglo ostati bez života.

Svoje djelo započinje veličanjem Boga i razlozima koji su ga nagnali na pisanje djela „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“. U uvodnom dijelu napominje da je u rad uvrstio i djela starijih učenjaka, prije svega djelo Kadija Bajdavija „Anvar at tanzil“ i Muhameda Kasima „Ravdat al ulema“. Koristeći učenja starijih filozofa i mudraca on društvo dijeli na četiri staleža. „Stari učenjaci i mudraci podijelili su ljudski rod na četiri esnafa: jedan za mač, drugi za pero, treći za poljoprivredu, a četvrti za zanatstvo i trgovinu, i dali su da se na osnovu takve podjele i postupka formira država i vlast.“

Među poželjne odlike vladara Kafija navodi slijedeće: pravda i dobra politika (osnovno pravilo da bi se držao red u državi), funkcija prema stručnosti (povjeravanje poslova sposobnim licima), izbor učena i vrijedna ministra, moralna podrška i materijalna pomoć učenjacima i vrijednim i poštenim građanima, darežljivost, dostojanstvo, strpljenje i povjerljivost, ukazivanje poštovanje prema roditeljima.

Kafija u svakom slučaju ostaje vjeran Kur’anu, hadisima, i stavovima poznatih islamskih i bliskoistočnih učenjaka. Svoje stavove potkrepljuje stavovima Kur’ana, hadisima i stavovima islamskih učenjaka. O pravdi govori kao o dijelu vjere i moći vladara. Ko vodi dobru politiku dugo će i upravljati državom. Za Kafiju je najbolji vladar onaj koji pravedno postupa prema vojniku i raji. Ako se desi da vladar okrene leđa pravdi, narod okreće leđa poslušnosti.

Za poslove u administraciji Kafija smatra da se trebaju dodjeljivati samo najstručnijim ljudima. Kafija ne može da se načudi osmanskoj vlasti − postavljaju na različite pozicije nestručne ljude. Citira i iranskog mislioca Bezurdži Mihara koji je na pitanje kako su propali Sasanidi odgovorio: „Oslanjali su se u važnim poslovima na sićušna i bezvrijedna lica i sitne službenike, i posao je ostao tamo gdje je i bio, Carstvo se uzdrmalo i propalo.“

 

Izvor:

-Omer Nakićević, Hasan Kafija Pruščak pionir arapsko – islamskih nauka u Bosni i Hercegovini

– Amir Ljubović i Fehim Nametak, Hasan Kafija Pruščak

Priredio: Admir Lisica

Obrada: HUM.ba

 

Akos.ba

OSTAVITI ODGOVOR