Jelena Gruba: Jedina žena na čelu Bosanskog kraljevstva

Jelena Gruba je bila bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše, a zatim kao jedina žena na bosanskom vladarskom tronu.

0

Jelena Gruba je s kraljem Dabišom bila u braku od 1391. do njegove smrti 1395. godine.
Poslije Dabišine smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanske vlastele. Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno uništavali i slabili centralnu vlast.

Za Dabišinog nasljednika bio je, još za Dabišina života, izabran ugarski kralj Sigismund Luksemburški. Sigismund je izabran jer je bio muž ugarske vladarice Marije, koja je bila kćerka Elizabete Kotromanić i unuka bana Stjepana II. Kako je Marija umrla u maju 1395. godine, Sigismund je izgubio pravo na bosanski tron, pa je po Dabišinoj smrti, 8. septembra 1395., izabrana za vladaricu od strane bosanske vlastele.
Vladala je uz pomoć sabora i glavnih predstavnika vlastele.

Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast.

Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je vlastela kraljevine Bosne, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti proglašenjem Ostoje za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati. Moguće je da su članovi njene porodice, pogotovo njena braća, iskorištavali njen položaj za akumuliranje novca i moći, što nije odgovaralo ostatku plemstva, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni sa titulom kraljice. Izvori je nazivaju ”prisvitla i privisoka gospodja kir Gruba”. O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva historijska izvora. Ti dokumenti su: jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Zanimljivo je da nije kovala svoj novac, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svog muža, Stjepana Dabiše.

LEGENDA O JELENI GRUBOJ

”Izgradnja dvorca u srcu Zvijezde, na prijevoju Pribija, među žitelje okolnih naselja unese nemir i ogorčenje. Na zahtjev kraljice Jelene trebalo je sačiniti veliko kameno zdanje u nevjerovatno kratkom vremenu. Kraljičina zapovijed bila je jasna, pa je graditelje čekao iznimno težak posao. Nisu smjeli ni pomisliti što bi se dogodilo ako u njemu ne uspiju. Mnogi su moć kraljičinoga vladarskog žezla osjetili još za kraljeva života. A sada, poslije njegove smrti, Jelena bijaše od velikaša izabrana na kraljevsko prijestolje, te čvrstom rukom zavlada iz stolnoga grada Bobovca. Od njezine moći i okrutnosti žacnuše se i oni koji je izabraše nadajući se da će dovođenjem žene na tron lakše nametnuti svoj utjecaj. No, poučena iskustvom iz prošlih vremena, Jelena je savršeno znala kako treba voditi kraljevstvo koje bi rado za sebe imali i najmoćniji vladari toga doba. Čvrste bobovačke zidine štitile su Jelenu od ratnika sa sjevera i istoka. Još je samo trebalo naći načina kako da sebe i svoga nedoraslog sina u čije je ime vladala zaštiti od unutarnje opasnosti. Sumnja u vjernost najvažnijih velikaša i njihova prevrtljiva narav tjerali su kraljicu od bobovačkih kula i zidina. Stoga se sve snažnije nametala potreba za izgradnjom dvorca u kojem bi boravila sa rođacima i najodanijim podanicima, pod budnim okom naoružanih stražara, čime bi opasnost po krunu koju je nosila i sinovljevu glavu bila umnogome otklonjena.

Kameno zdanje na vrhu Zvijezde bilo je izvrsno rješenje za njene brige. Svoju sigurnost stavit će u vlastite ruke. Skloniti se, dakle, izvan bobovačkih zidina, a opet im biti blizu da može obavljati državničke poslove i po potrebi se u njih skloniti, te istodobno uživati u ljepoti područja za koje se vezala svim svojim bićem, bili su dovoljni razlozi da se dvorac gradi baš na prijevoju Pribija.

Izgradnja krenu silovito. Podigoše se najodlučniji klesari i zidari, pod teškim teretom zategoše se brojne podaničke mišice, začu se mukli topot stotina konja i volova koji su od kamenoloma do mjesta izgradnje prenosili i vukli goleme kamene blokove. Radilo se do iznemoglosti, od rane zore do kasnih večernjih sati. Kraljica je preko nadglednika budno pratila izgradnju. Kad joj se učini da i pored svih napora radovi sporo napreduju, zapovjedi da se u gradnju uključe i žene koje su dotad obrađivale okolna polja.

Oko gradilišta te putem do kamenoloma dade postaviti mnogobrojne baklje u kojima je noću gorjela smola što su je po vijačkim i dubostičkim šumama skupljala odraslija djeca. Radovi se sada nisu prekidali ni noću. Vrijedni graditelji počeše padati od umora, a trudne su žene od silnih napora gubile začetu djecu. Ali, kraljica ne poštedi ni trudnice.
Svako malo ugibaše iscrpljeni konji i volovi.

Shrvani teškom nevoljom i ogorčeni zbog kraljičine prevelike revnosti, njezini je podanici prozvaše Jelena Gruba. To se ime brzo proširi po kraljevstvu i zauvijek obilježi ženu koja pokuša vladati željeznom rukom.

Kad dvorac uz goleme muke i žrtve napokon bi gotov, kraljica se sa sinom smjesti u nj. Okružena moćnom stražom i ljudima u koje je imala povjerenja, konačno je mogla odahnuti. Uživala je u prelijepom okolišu, posjećujući često i svoje naselje koje narod po njezinom nadimku prozva Grubanovići.

(…) Tri su godine trajale muke naroda podno Zvijezde, a tada u kraljevstvo upadoše ratnici s istoka. Kraljica bi primorana napustiti dvorac. Bosanski velikaši iskoristiše odsutnost Jelenine čvrste ruke te na prijestolje dovedoše novog vladara. Ogorčeni narod s padina Zvijezde razori dvorac do temelja, a kraljičino naselje, lišeno moćne zaštite, poče polako propadati da bi s vremenom palo u zaborav.”

 

Obrada: HUM.ba

OSTAVITI ODGOVOR